Zašto prikupljamo govor osoba s jezičnim poremećajima?

Gordana HRŽICA

Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
Rujan 2025

Jedan od ključnih izazova suvremene lingvistike i logopedije jest razumjeti kako jezični poremećaji utječu na komunikaciju i svakodnevni život ljudi. Osobe s afazijom, razvojnim jezičnim poremećajem, disleksijom, oštećenjem sluha ili drugim teškoćama u jeziku i govoru pokazuju različite obrasce jezične obrade i proizvodnje. Snimke njihova govora imaju posebnu vrijednost: one bilježe kako se jezik mijenja pod utjecajem poremećaja te otkrivaju načine na koje se govornici prilagođavaju i traže alternativne putove izražavanja.

1 Zašto su snimke važne?

Snimke govora osoba s jezičnim poremećajima pružaju podatke koji su važni i za znanost i za društvo. One se upotrebljavaju u različite svrhe:

Istraživanje jezičnih poremećaja. Snimke omogućuju dublje razumijevanje simptoma i varijacija u jeziku kod različitih poremećaja, što pridonosi razvoju teorijskih modela o jeziku i njegovim poremećajima.
Razvoj dijagnostike. Analiza spontanog govora pomaže u oblikovanju pouzdanih zadataka i testova za procjenu jezičnih sposobnosti. Usporedbom s govorom tipičnih govornika mogu se jasnije uočiti obrasci koji signaliziraju teškoće.
Terapija. Na temelju snimaka razvijaju se materijali za terapijski rad. Snimke pokazuju kako govornici koriste strategije kompenzacije i na koji način se njihovo jezično ponašanje mijenja tijekom terapije, što omogućuje praćenje napretka.
Tehnologija. Snimke pridonose razvoju digitalnih alata za automatsko prepoznavanje i analizu govora kod osoba s poremećajima, što otvara put personaliziranim aplikacijama i komunikacijskim pomagalima.
Obrazovanje i edukacija stručnjaka. Snimke služe kao vrijedni primjeri u obrazovanju logopeda i lingvista, jer omogućuju studentima i stručnjacima izravan uvid u različite oblike jezičnih poremećaja.
Društvena uključenost i osvještavanje. Snimke doprinose boljem razumijevanju izazova s kojima se susreću osobe s jezičnim teškoćama te time potiču razvoj inkluzivnijeg društva.

Na taj način svaka snimka postaje vrijedan resurs i to ne samo za pojedinačnu procjenu i terapiju, nego i za šire razumijevanje jezika i ljudske komunikacije.

2 Kako se snima govor osoba s jezičnim poremećajima?

Da bi snimke bile što prirodnije, potiče se spontano izražavanje u autentičnim komunikacijskim situacijama, primjerice u razgovoru s članom obitelji, u prepričavanju događaja ili u vođenju svakodnevnog dijaloga. Mogu se pripremiti i različiti jezični zadatci: pripovijedanje priče po sjećaju ili prema slikovnom predlošku, opis nekog postupka ili događaja, ciljana osobna priča… Sve što može potaknuti vezani govor i omogućiti njegovu analizu. Snimke se prikupljaju uz pristanak sudionika i uz strogo poštivanje etičkih načela: privatnost i anonimnost uvijek su zajamčene.

3 Primjer korpusa govora osoba s jezičnim poremećajima

CroDA (Croatian Discourse Corpus of Speakers with Aphasia – AphasiaBank Protocol za hrvatski jezik). Ovaj korpus sadrži uzorke govora 20 osoba s afazijom (10 fluentnih, 10 nefluentnih) prikupljene nizom diskursnih zadataka (pripovijedanje, opis slika, proceduralni diskurs). Snimke su transkribirane prema CHAT formatu i sinkronizirane sa zvukom. Dostupan je u okviru AphasiaBank baze: CroDA na AphasiaBanku.

4 Gdje se snimke čuvaju?

Kako bi bile dostupne istraživačima, snimke se pohranjuju u posebne baze podataka, primjerice u AphasiaBank ili ASDBank (dijelovi TalkBanka), koji sadrži transkripte i audio ili video snimke govora osoba s afazijom na različitim jezicima. Time se omogućuje usporedba podataka među jezicima i izrada međunarodnih standarda za dijagnostiku i terapiju.

5 Etički okvir

Prikupljanje govora osoba s jezičnim poremećajima zahtijeva posebno pažljivo poštivanje etičkih smjernica. Sudionici moraju dati informirani pristanak, a snimke se pohranjuju i dijele isključivo u svrhe istraživanja i edukacije, uz potpunu zaštitu privatnosti. Time se osigurava da istraživanja i baze podataka doprinose znanosti, ali i dobrobiti osoba koje u njima sudjeluju.

6 Reference

MacWhinney, B., Fromm, D., Forbes, M., & Holland, A. (2011). AphasiaBank: Methods for studying discourse. Aphasiology, 25(11), 1286–1307. https://doi.org/10.1080/02687038.2011.589893

Fromm, D., Forbes, M., Holland, A., & MacWhinney, B. (2017). Using AphasiaBank for clinical and research purposes. Seminars in Speech and Language, 38(1), 11–22. https://doi.org/10.1055/s-0036-1597254
(Pun tekst dostupan na PubMed Central: https://www.ncbi.nlm.nih.gov/pmc/articles/PMC5353556/)

Lee, A., & DELAD Consortium. (2022). The latest development of the DELAD project for sharing speech disorders data. DELAD/TalkBank Project Report. https://talkbank.org/aphasia/publications/2022/Lee22.pdf

MacWhinney, B. (2018). The TalkBank project: Tools for analyzing discourse. Corpora, 13(1), 1–22. https://doi.org/10.3366/cor.2018.0146
(Preprint: https://psyling.talkbank.org/years/2018/talkbankCorpora.pdf)

HR SI

Zakaj zbiramo govor oseb z jezikovnimi motnjami?

Gordana HRŽICA

Sveučilište u Zagrebu, Edukacijsko-rehabilitacijski fakultet
September 2025

Eden ključnih izzivov sodobnega jezikoslovja in logopedije je razumeti, kako jezikovne motnje vplivajo na komunikacijo in vsakdanje življenje ljudi. Osebe z afazijo, razvojnimi jezikovnimi motnjami, disleksijo, okvaro sluha ali drugimi težavami v jeziku in govoru kažejo različne vzorce jezikovne obdelave in tvorjenja. Posnetki njihovega govora imajo posebno vrednost: beležijo, kako se jezik spreminja pod vplivom motnje, ter razkrivajo načine, kako se govorci prilagajajo in iščejo alternativne poti izražanja.

1 Zakaj so posnetki pomembni?

Posnetki govora oseb z jezikovnimi motnjami zagotavljajo podatke, ki so pomembni tako za znanost kot za družbo. Uporabljajo se v različne namene:

Raziskovanje jezikovnih motenj. Posnetki omogočajo globlje razumevanje simptomov in variiranja jezika pri različnih motnjah, kar prispeva k razvoju teoretičnih modelov o jeziku in motnjah jezika.
Razvoj diagnostike. Analiza spontanega govora pomaga pri oblikovanju zanesljivih nalog in testov za oceno jezikovnih sposobnosti. S primerjavo z govorom tipičnih govorcev se lahko jasneje prepoznajo vzorci, ki nakazujejo težave.
Terapija. Na podlagi posnetkov se razvijajo gradiva za terapevtsko delo. Posnetki kažejo, kako govorci uporabljajo kompenzacijske strategije in kako se njihovo jezikovno vedenje spreminja med terapijo, kar omogoča spremljanje napredka.
Tehnologija. Posnetki prispevajo k razvoju digitalnih orodij za samodejno razpoznavanje in analizo govora oseb z motnjami govora, kar odpira pot personaliziranim aplikacijam in komunikacijskim pripomočkom.
Izobraževanje in usposabljanje strokovnjakov. Posnetki služijo kot dragoceni primeri pri izobraževanju logopedov in jezikoslovcev, saj omogočajo študentom in strokovnjakom neposreden vpogled v različne oblike jezikovnih motenj.
Družbena vključenost in ozaveščanje. Posnetki prispevajo k boljšemu razumevanju izzivov, s katerimi se soočajo osebe z jezikovnimi težavami, ter s tem spodbujajo razvoj bolj vključujoče družbe.

Na ta način vsak posnetek postane dragocen vir – ne le za posamezno oceno in terapijo, ampak tudi za širše razumevanje jezika in človeške komunikacije.

2 Kako se snema govor oseb z jezikovnimi motnjami?

Da bi bili posnetki čim bolj naravni, se spodbuja spontano izražanje v avtentičnih komunikacijskih situacijah, na primer v pogovoru z družinskim članom, pri pripovedovanju dogodkov ali vodenju vsakdanjega dialoga. Pripravijo se lahko tudi različne jezikovne naloge: pripovedovanje zgodbe po spominu ali slikovnem gradivu, opis postopka ali dogodka, ciljno osebno pripovedovanje … Vse, kar lahko spodbudi povezano govorjenje in omogoči njegovo analizo. Posnetki se zbirajo ob soglasju udeležencev in ob strogo spoštovanih etičnih načelih: zasebnost in anonimnost sta vedno zagotovljeni.

3 Primer korpusa govora oseb z jezikovnimi motnjami

CroDA (Croatian Discourse Corpus of Speakers with Aphasia – AphasiaBank Protocol za hrvaški jezik).Ta korpus vsebuje vzorce govora 20 oseb z afazijo (10 tekočih, 10 netekočih), zbranih z vrsto diskurzivnih nalog (pripovedovanje, opis slik, proceduralni diskurz). Posnetki so transkribirani po formatu CHAT in sinhronizirani z zvokom. Dostopen je v okviru baze AphasiaBank: CroDA v AphasiaBanku.

4 Kje se posnetki hranijo?

Da bi bili dostopni raziskovalcem, se posnetki shranjujejo v posebne podatkovne baze, na primer v AphasiaBank ali ASDBank (del TalkBanka), ki vsebuje transkripcije in avdio- ali videoposnetke govora oseb z afazijo v različnih jezikih. Tako je omogočena primerjava podatkov med jeziki in oblikovanje mednarodnih standardov za diagnostiko in terapijo.

5 Etični okvir

Zbiranje govora oseb z jezikovnimi motnjami zahteva posebno skrbno spoštovanje etičnih smernic. Udeleženci morajo dati informirano soglasje, posnetki pa se shranjujejo in delijo izključno v raziskovalne in izobraževalne namene, ob popolni zaščiti zasebnosti. S tem se zagotavlja, da raziskave in podatkovne baze prispevajo k znanosti, hkrati pa k dobrobiti oseb, ki pri njih sodelujejo.

6 Literatura

MacWhinney, B., Fromm, D., Forbes, M., & Holland, A. (2011). AphasiaBank: Methods for studying discourse. Aphasiology, 25(11), 1286–1307. https://doi.org/10.1080/02687038.2011.589893